Šparoga kao lijek:
U Kini su šparogu poznavali još 3000. god. pr. n . e, kao i Egipćani, Grci i stari Rimljani, znajući za njezinu ljekovitost i hranjivost. I danas je šparoga cijenjena i kao ljekovita biljka, ali i kao izvrstan gastronomski specijalitet. Vrsta šparoge Asparagus lucidus, u staroj Kini upotrebljavala se za liječenje suhog kašlja, jačanje pluća, za liječenje oteklina na koži, kao i čireva, te za ublažavanje temperature i bolova u nogama. Kupelj od šparoge pripremljena za gosta, bila je znak najveće pažnje prema gostu. Ljekovitost kupelji od šparoge bila je poznata i Egipćanima koji su inače šparogu poznavali i cijenili kao svetu biljku, te su je uz celer ostavljali u grobnicama kao darove za mrtve. Freske sa šparogama u Pompejima dokazuju da se šparoga dosta cijenila.
Šparoga je biljka trajnica visine do jednog metra, razgranate i glatke stabljike. Podzemni dio jaki je podanak. Lisne proširene grančice, tanke su, konačaste, duge 15-30 mm, široke 0,1-0,3 mm. Jedan do dva cvijeta drže se zajedno. Plod je boba crvene boje (otrovna). Cvate od svibnja do lipnja. Bez naročitog je mirisa, a gorkog je okusa. Raste na sunčanim kamenitim obroncima, u šikarama, na rubovima šuma, u grmlju itd.Beru se mladi izdanci šparoge, te korijen i plod-sjeme koji su također ljekoviti.Novija znanstvena istraživanja ukazuju na jako antioksidativno i antikancerogeno djelovanje te se preporučuje u terapiji kod raka mjehura, limfe, pluća, kože, ističući djelotvornost gluatationa i histona. U primorskom kraju poznati su tradicionalni obiteljski pohodi u berbu šparoga. Šparoga je omiljeni kulinarski specijalitet u rano proljeće bogat mineralima i vitaminima. Zbog svoje ljekovitosti šparoga se preporuča u mnogim situacijama.Za čišćenje organizma naročito bubrega, mjehura, mokraćnih kanala, crijeva, jetre i krvi i potiče mokrenje; mokraća nakon konzumiranja šparoge ima jak miris kao i zelenu boju od asparagina.Šparoga pročišćava i obnavlja (eritrocite) krv pogotovo kod žutice i oboljenja jetre. U narodu postoji uvjerenje da šparoga potiče potenciju. Usitnjeno sjeme šparoge tj. prašak ima antibiotičko djelovanje.U Ajuverdskoj medicini šparogu nazivaju Shatavari, što bi u prijevodu značilo zamjenjuje stotinu muževa, i preporučuju je za spokoj i mir, rad mozga, dobru memoriju i smirenu duhovnost. Kineska medicina naglašava vrijednost šparoge u izazivanju uzvišenih osjećaja u ljubavi te prema prijateljima, te za snižavanje krvnog tlaka. U Indiji je koriste za poticanje plodnosti, za ublažavanje menstrualnih grčeva, za povećanu mliječnost u dojilja.
Šparoga ima bogatu nutritivnu vrijednost - sadrži vitamine A, K, B, C i E, folnu kiselinu, željezo, bakar, vlakna, mangan, kalij, kolin, cink, magnezij i selen.
Uz svoj bogat nutritivni profil, šparoga je siromašna kalorijama. 100 g šparoga sadrži tek 20 kalorija - što je čini idealnom namirnicom za mršavljenje.
Zahvaljujući saponinima i flavonoidima, šparoga ima snažna antiupalna svojstva. Zbog toga povoljno djeluje kod bolesti srca i krvnih žila.
Za prevenciju bolesti srca zaslužna je i velika količina vitamina skupine B, koji kontroliraju razinu homocisteina.
Šparoga je jedan od najbogatijih izvora rutina - flavonoida koji smanjuje kolesterol i krvni tlak te jača krvne žile.
Porcija šparoga sadrži čak 114 posto preporučene dnevne količine vitamina K, koji je neophodan za sintezu osteokalcina - proteina koji jača kosti.
Vitamin K sprečava nakupljanje kalcija u tkivima koje može dovesti do ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara.
Velike količine inulina u šparogi ključne su u liječenju probavnih problema. Naime, inulin je idealna hrana za dobre bakterije koje poboljšavaju apsorpciju hranjivih tvari, smanjuju rizik od alergija i raka crijeva.
Vlakna u šparogi potiču probavu te smanjuju rizik od dijabetesa tipa 2.
Šparoga, uz lubenice i avokado, spada u namirnice najbogatije glutationom. Glutation je jedan od najproučavanijih i najvažnijih antioksidanata. Bitan je za cjelokupno zdravlje, obnavljanje imunoloških stanica i jedan je od najjačih sredstava za čišćenje organizma.
Niske razine glutationa povezane su s preranim starenjem, pa čak i smrti.Glutation je važan agens u borbi protiv raka jer štiti od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom.
U laboratorijskim istraživanjima glutation je u potpunosti zaustavio umnožavanje virusa AIDS-a.
Šparoga je moćan diuretik koji pomaže u oslobađanju organizma od mokraćne kiseline, rastvara bubrežne kamence i pomaže kod gihta.
Zbog bogatstva folne kiseline šparoge su odlična hrana za trudnice.
Šparoga...
- sprečava bolesti srca i krvnih žila
- pomaže kod dijabetesa tipa 2
- prirodni je afrodizijak
- pomaže kod kroničnog umora
- štiti od alergije i astme
- pomaže kod gihta i bubrežnih kamenaca
- smanjuje kolesterol i visoki tlak
- odlična je namirnica za mršavljenje
- pomaže kod probavnih tegoba
- smanjuje rizik od karcinoma
- čisti organizam
Prema mišljenju nekih alternativnih liječnika, šparoge su korisni za prevenciju i liječenje karcinoma.Uzgoj šparogeŽelite li pokušati uzgojiti domaću šparogu u svojem vrtu? Evo nekoliko korisnih savjeta.PrimjenaU kuhanju se domaća šparoga koristi cijela, a kod divlje šparoge se baca drvenasti dio. Domaća šparoga se kuha 5 - 8 minuta, ovisno o njezinoj debljini, a divlja još kraće, 1 - 2 minute.
Recept - salata od šparoga
- šalica aceta balsamica
- 3 žličice maslinovog ulja
- 1 žličica senfa
- 1 žličica svježeg sjeckanog mažurana
- 1 žličica češnjaka u prahu
- 1 kilogram šparoga
- 1 veća paprika, sitno narezana
- 1/3 šalice sjeckanih oraha
Nekoliko sati nakon konzumacije šparoga primijetit ćete promjenu mirisa mokraće. No, to nije ništa opasno, i sigurno to nije razlog zbog kojeg ih ne biste trebali jesti.
Pritom se preporučuje koristiti kuhane šparoge.
Pretpostavlja se da se kuhanjem šparoga oslobađa asparaginaza - enzim koji pomaže uništavanju stanica raka.
Šparoge također sadrže glutation - snažan antioksidans koji štiti stanice od kancerogenih promjena.
Preporučena doza je 4 jušne žlice kuhanih šparoga dva puta dnevno - ujutro i navečer.
Najbolje je koristiti šparoge istovremeno s drugim prirodnim metodama, kao dio terapije protiv raka.
Šparoga voli topla podneblja, mnogo sunca i humusno tlo. Ova biljka ne voli vjetar. Može podnijeti i veće hladnoće, ali joj je potrebno osigurati mnogo vlage jer inače može biti jako gorka i neukusna.
Bitno je dobro odabrati mjesto jer će na njemu šparoga rasti petnaestak godina.
Šparoga se sadi ujesen na dobro pognojenom tlu. Prave plodove šparoga daje tek od četvrte godine uzgoja.
Šparoga se bere u svibnju i lipnju. Nakon branja poželjno ju je odmah potrošiti ili pohraniti u hladnjaku gdje može stajati 4 - 5 dana. Šparoge također možete blanširati i zamrznuti.
Šparoge pristaju uz različite namirnice i mogu se koristiti u raznovrsnim jelima poput pita, rižota, štrudli, palačinki te salata.
Nema komentara:
Objavi komentar